[ GALERIJA ] Svi su s ljubavlju pisali o Makedoniji – neobična knjiga razglednica iz 1912. godine

Knjiga razbija stereotipe vezane uz makedonsko-hrvatsku seobu i prisutnost te se na simpatičan i neobičan način vraća u prošlost i budi zanimljive uspomene. Iz kolekcionarske strasti i filatelije, slučajno ili ne, autor Siljanovski stvorio je djelo koje otkriva nove znanstvene spoznaje, ali i postavlja zanimljiva pitanja i zahtijeva daljnje produbljivanje.

Jučer je u Tetovu, u organizaciji Makedonsko-hrvatskog društva (MHD), predstavljena knjiga pod nazivom „Makedonija tako daleka, a tako bliska“ autora Dragoljuba Siljanoskog iz Našica, koji je fotograf i filatelist, rođen u Makedoniji. Promotor knjige bio je doc. dr. Igor Jurukov, predavač na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a događaj su glazbeno obogatili: Jana Jović (violina), Filip Velkovski (klarinet) i David Pavić (klavir).

Riječ je o knjizi koja daje retrospektivu razglednica koje su od 1912. godine slane s makedonskog na hrvatski prostor, čime se daje prikaz, životni i društveni, prisutnosti Hrvata ovdje. Siljanoski se filatelijom bavi od svoje petnaeste godine, a ova je knjiga rezultat njegovih dosadašnjih istraživanja i već organizirane izložbe na tu temu. Većina makedonskih razglednica adresirana je na područje Slavonije.

[ GALERIJA ] Svi su s ljubavlju pisali o Makedoniji - neobična knjiga razglednica iz 1912. godine / MHD Tetovo

Kroz razglednice u ovoj knjizi Makedonija nam se otvara kao predivno kulturno-povijesno blago, kao zemlja koju vrijedi otkriti i posjetiti. Predstavljena zbirka vrijedna je i zato što nam pokazuje kako su se odnosi između Makedonije i Hrvatske razvijali kroz povijest. Brojne razglednice često su bile jedina komunikacija s obitelji, rodbinom i prijateljima. Čitajući tekstove ispisane na razglednicama, zanimljivo je istaknuti da su gotovo svi pošiljatelji bili oduševljeni zemljom u kojoj su se našli. Svi su pisali o Makedoniji – samo s ljubavlju.

Prikupljene razglednice pokrivaju vremenski raspon od Prvog svjetskog rata do današnjih dana, te pokazuju razne motive iz Makedonije. Najstarija razglednica datirana je u 1914. godinu, kada je izbijanjem Prvoga svjetskoga rata započelo dopisivanje zarobljenih i ranjenih pripadnika vojske Austro-Ugarske Monarhije, koji su se s područja Makedonije javljali svojim kućama u Hrvatsku. Utemeljenjem Države Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije), Makedonija i Hrvatska našle su se u istoj državi, pa su razmjenom upravnog, policijskog i vojnog kadra, intenzivirane veze između makedonskog i hrvatskog naroda, a time i korespodencija razglednicama.

Nakon Drugog svjetskoga rata nastavljaju se direktni kontakti, posebno kada je riječ o mladićima koji su iz Hrvatske odlazili na služenje vojnoga roka u Makedoniju i obratno, pa se tako javlja i kontingent razglednica toga sadržaja. Nakon raspada Jugoslavije i uspostave samostalnih država, Makedonija i Hrvatska gube nekadašnje, ali uspostavljaju nove odnose, prvenstveno gospodarske i kulturne, pa se i to može pratiti na materijalu razglednica, koje vremenski sežu sve do naših dana. Na razglednicama u ovoj knjizi, Makedonija nam se otvara prekrasnim kulturno-povijesnim blagom, kao zemlja vrijedna našega otkrivanja i posjećivanja. Predstavljena zbirka je vrijedna i stoga što nam pokazuje kako su se kroz povijest razvijali odnosi Makedonije i Hrvatske. Brojne razglednice bile su često jedina komunikacija s obitelji, rodbinom i prijateljima. Iščitavajući tekstove ispisane na razglednicama, zanimljivo je istaknuti da su gotovo svi pošiljatelji bili oduševljeni zemljom u kojoj su se našli. Svi su o Makedoniji pisali – samo s ljubavlju. Knjiga u kojoj se predstavljaju makedonske razglednice iz zbirke Dragoljuba Siljanoskog promocija je povijesti, kulture, tradicije i običaja Makedonije te dobar primjer suradnje naših dviju prijateljskih država.

Promotor doc. d-r Jurukov je o knjizi rekao: “Različiti aspekti koji su obuhvaćeni djelom u kojem prevladava vizualni moment govore da je Dragoljub Siljanovski napisao značajno povijesno djelo. Fotografije brojnih gradova, koji su na različitim stupnjevima razvoja ovisno o vremenu u kojem su snimljene, svjedoče nam o različitim dijelovima povijesti, o različitim građevinama koje su nekada postojale, a kasnije možda više nisu postojale zbog određenih događaja. Dogodilo se da se za pedesetak godina neki od njih ponovno obnavljaju, a sve je to prikazano na razglednicama i daje poseban osjećaj praćenja povijesnog razvoja gradova”.

Knjiga je nastala na temelju brojnih izložbi, koje su prerasle u trajno edukativno i likovno-povijesno predstavljanje razglednica kao medija koji doprinosi boljem razumijevanju dvaju kultura.Promocija se organizira uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a ove godine – ovo je druga suradnja s gradom Našicama – nakon što je Tamburaško društvo “Dora Pejačević” u svibnju nastupilo u Tetovu.

Dragoljub Siljanoski rođen je 1961. godine u Kičevu u Republici Makedoniji. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Od svog dolaska u Hrvatsku, 1972. godine, pa
sve do danas, živi i radi u Našicama.
Aktivno sudjeluje u radu makedonskih asocijacija u Osijeku i Zagrebu, član je Makedonskog kulturnog društva „Braća Miladinovci“ Osijek, član Koordinacije vijeća i predstavnika makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a predstavnik je makedonske nacionalne manjine za Osječko-baranjsku županiju. Siljanoski je godinama aktivan
u podržavanju niza zavičajnih udruga, poput Tamburaškog društva „Dora Pejačević“ u Našicama i Slovačkog kulturno-umjetničkog društva „Franjo Strapač“ u Markovcu Našičkom.
Kao vlasnik poduzeća “Foto Centar” u Našicama, aktivnosti manjinskih udruga često prati
videokamerom i fotoaparatom. Dobitnik je nagrade „Johann Kohlhoffer“ za filantropa godine Osječko-baranjske županije 2013. godine.
Filatelijom se bavi od svoje 15 godine. Član je Filatelističkog kluba Osijek. Aktivno
izlaže od 2014. godine. S ciklusom izložbi razglednica iz Makedonije ostvario je niz gostovanja u brojnim gradovima diljem Hrvatske (Đakovo, Našice, Osijek, Pula, Rijeka, Split,
Zadar, Zagreb, Belišće), a gostovao je i u Skoplju. Od 2014. godine, tu su njegovu izložbu
ugostila sva makedonska društva u Hrvatskoj.