Jedno od najstarijih mjesta u kojima živi hrvatska nacionalna manjina u susjednim zemljama je Karaševo. Hrvati u Rumunjskoj spominju se u zapisima još iz 1299. godine, a u 16. stoljeću Karaševo je dobilo status gradića u Karaš-severinskoj županiji. Oduvijek su poznati kao etnička zajednica koja stoljećima neumorno čuva i uspješno njeguje hrvatski jezik i kulturu.
Hrvati Karaševa i okolice poznati su kao nacionalna manjina koja je uspjela zaštititi svoj identitet i očuvati materinski jezik stoljećima, unatoč svim teškoćama. Danas su očuvanost i životnost hrvatskoga jezika u ovom dijelu rumunjskog Banata vidljivi na svakom mjestu i kod svakog stanovnika. Zapaženo je to i u Hrvatskoj.
– Gledali smo jedan jako lijepi dokumentarni film o našoj najmanjoj dijaspori na svijetu u Rumunjskoj, ovdje u Karaševu i onih 6-7 sela u blizini i fasciniralo nas je da pet stoljeća su tu. Lijepo su se udružili s rumunjskim narodom. Nemaju nikakvih problema. Pomaže im. Sagradio im je školu ovdje. A naši Hrvati, ta mala zajednica održava hrvatski jezik. I mi smo rekli da je to izuzetna situacija da našu biblioteku poklonimo njima – rekao je donator Dinko Milas.
Obitelj Milas svoju je odluku brzo provela u djelo, a koliko donacija od 1600 zanimljivih knjiga vrijedi, govore i riječi zahvale ravnateljice Dvojezične rumunjsko-hrvatske gimnazije u Karaševu.
– Obogatili smo se hrvatskom riječju, da kažem tako. Gospodin Milas nas je ohrabrio svojom donacijom knjiga, koje su posvećene učenicima, ali i nastavnicima i svima koji žele čitati – naglasila je Ana Mistoiu, ravnateljica Dvojezične gimnazije u Karaševu.
Unatoč okruženju većinskog rumunjskog naroda, u hrvatskim mjestima uspješno djeluju profesori koji uspijevaju kod djece razvijati i svijest o važnosti materinskog jezika.
– Uvijek sam okružena djecom i nije mi teško, našom hrvatskom djecom. Kad imamo neku riječ koju oni ne razumiju lakše mi ju je kazati na hrvatskom, jer im je teže na rumunjskom. No, ipak uspiju jer rumunjski uče u vrtiću. Ja mislim da ovdje većina mladih ipak govori rumunjski. Upotreba stranih jezika u naš karaševski govor nije dobra stvar i ne smijemo zaboraviti naš jezik – napominje Milena Bajka, profesorica rumunjskoga jezika.
Cijeli tekst dostupan je na Glasu Hrvatske.
