Matica hrvatska, književno je i kulturno društvo osnovano 10. veljače 1842. pod imenom Matica ilirska (nakon osnivanja Ilirskih čitaonica 1838. g.) u doba hrvatskog nacionalnog preporoda s ciljem buđenja hrvatske nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja. Isprva je djelovala kao izdavačka kuća unutar Ilirske čitaonice, a prvi predsjednik bio je grof Janko Drašković dok je prvi tajnik bio naš Požežanin Vjekoslav Babukić.

Matica hrvatska izdaje svoju prvu knjigu 1844. godine: izdanje Gundulićeva Osmana s Mažuranićevim dopunama XIV. i XV. pjevanja.

Spomen-knjiga Matice hrvatske
Tade Smičiklas i Franjo Marković: Matica hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga s potpoglavljem o prvom tajniku Vjekoslavu Babukiću

 

Godišta 1842. prigodom osmoga općenitoga Sabora Društva Čitaonice zagrebačke, dana 10. i 11. veljače obdržavanoga, predložio je presvijetli gospodin grof Janko Drašković od Trakošćana (…) kao predsjednik istoga Društva Čitaonice da se jedan fond ili glavnica (…) pod imenom »Matice« ustanovi, kako je to jur na općenito znanje došlo.

Matica preuzima ulogu nakladnika temeljnih izdanja, ali i književnoga i znanstvenoga kruga u kojem su raspravljana sva važna pitanja javnoga života, poput tada aktualnoga pitanja jezične standardizacije.

 

Časopis "Kolo", 1905.
Časopis “Kolo” iz 1905. – ilustracija Otona Ivekovića: Krunisanje kralja Tomislava

 

U doba Bachova apsolutizma (1849. – 1859.) rad Matice otežan je zbog zabrana Ilirskih čitaonica. Od 1874. naziva se Matica hrvatska. Tijekom godina održava intenzivnu i plodnu kulturnu i nakladničku djelatnost: tiskaju se djela vodećih hrvatskih pisaca te jača prevodilačka djelatnost unatoč političkom okruženju u kojem se odupire raznim državnim pritiscima.

 

Časopis "Vijenac"
Časopis “Vijenac” – nekad i sad

 

1960. osnovan je Nakladni zavod Matice hrvatske i pokrenut niz Pet stoljeća hrvatske književnosti. Od 1967., kada je potaknula donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, Matica hrvatska postala je jednim od nositelja političkih ideja Hrvatskoga proljeća (napose preko lista Hrvatski tjednik) pa je nakon sloma toga pokreta njezin rad obustavljen 1972. Obnovljena je 1990. i od tada djeluje kontinuirano u obnovi i jačanju mreže svojih ogranaka, organiziranju kulturnih manifestacija i dr. kako bi promicala i učvršćivala hrvatski nacionalni identitet.

 

Polica s izdanjima "Pet stoljeća hrvatske književnosti"
Polica s izdanjima “Pet stoljeća hrvatske književnosti”

 

Povodom ove obljetnice, u školskoj je Knjižnici predstavljena izložba iz bogate zbirke Matičinih izdanja iz 19. stoljeća koju s ponosom čuvamo. Dođite i pogledajte!

 

Matičina izdanja iz 19. st.
Matičina izdanja iz 19. st. u vlasništvu Gimnazije, Požega

 

/ Gimnazija Požega

Ostavite komentar