Makedonski lektorat u Rijeci iduće godine proslavit će 15 godina od osnutka.
Teren za otvaranje Lektorata za makedonski jezik pripremao se sustavno i promišljeno. Bili su potpisani bilateralni ugovori između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Skoplju, organizirani su bili skupovi na temu hrvatsko-makedonskih književnih, jezičnih i kulturnih veza.
Pri Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci djeluje više lektorata stranih jezika. Uz Lektorat za makedonski jezik, koji je jedan od najstarijih lektorata u Rijeci, također djeluju lektorati za slovenski, poljski i mađarski jezik. Riječ je o izbornim predmetima koji su otvoreni svim studentima riječkog Filozofskog fakulteta, a dio i studentima svih riječkih fakulteta – o kolegijima na kojima se upoznaje i kulturna povijest, baština, uopće kultura svih tih zemalja, piše “NoviList”.
Lektorat za makedonski jezik će 2023. godine obilježiti 15. godinu postojanja – i to je jedan od povoda razgovoru s mr. sc. Biljanom Stojanovskom, lektoricom za makedonski jezik na riječkom Filozofskom fakultetu.
Mr. sc. Stojanovska diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu »Blaže Koneski« Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skoplju, na Odsjeku za makedonski jezik i južnoslavenske jezike, kao jedan od najboljih studenata. Tijekom studija dobila je nekoliko različitih stipendija i po nekoliko mjeseci boravila na sveučilištima u Ljubljani i Zagrebu. Sudjelovala je na ljetnim školama za slovenski, hrvatski i češki jezik u Ljubljani, Dubrovniku, Plzenju, gdje je proširivala svoja znanja, obogaćivala iskustvo i ispunjavala svoje želje za upoznavanjem drugih jezika i kultura te danas, uz hrvatski, izvrsno govori još nekoliko jezika. Na makedonskom Lektoratu u Rijeci nije samo nastavila uhodani rad prethodnih lektora, već njihov rad nadograđuje i proširuje, kako svojom nastavnom i znanstvenom djelatnošću, tako i suradnjom na polju kulture.
– Lektorat za makedonski jezik Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci djeluje od akademske 2008./2009. godine, no počeci makedonistike u Rijeci sežu u početke osamdesetih godina 20. stoljeća, kada su makedonistički kolegiji bili obvezni za studente južne slavistike. Tada je kolegije iz makedonskog jezika predavao prof. Borislav Pavlovski, a kolegije iz makedonske književnosti prof. Goran Kalogjera. Zatim, prof. Pavlovski s radom nastavlja u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu tijekom cijele svoje akademske karijere vodio Katedru za makedonski jezik i književnost, a prof. Kalogjera razvija makedonistiku prvo na tadašnjem Pedagoškom, a zatim i na današnjem Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Jubilej makedonskog Lektorata u RijeciHoće li Lektorat za makedonski jezik obilježiti 15 godina djelovanja?
– Naravno. U studenom 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci moderirala sam sastanak na kojem su bili prisutni makedonska delegacija u sastavu: Nj. E. prof. dr. sc. Milaim Fetai, veleposlanik Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj, prof. dr. sc. Natalija Popovska, direktorica makedonskog Kulturno-informativnog centra u Zagrebu i prof. dr. sc. Vesna Mojsova-Čepiševska, direktorica Međunarodnog seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu te dekan riječkog Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović, pročelnik Odsjeka za kroatistiku izv. prof. dr. sc. Dejan Durić i profesor emeritus Goran Kalogjera. Na sastanku smo razgovarali o pripremama za jubilej 15 godina Lektorata za makedonski jezik koji će se svečano i sadržajno obilježiti 2023. godine. |
Teren za otvaranje Lektorata za makedonski jezik pripremao se sustavno i promišljeno. Bili su potpisani bilateralni ugovori između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Skoplju, organizirani su bili skupovi na temu hrvatsko-makedonskih književnih, jezičnih i kulturnih veza. Otvorenost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za budući lektorat za makedonski jezik bila je od velike važnosti, a najznačajniju ulogu i najveće zasluge za utemeljenje Lektorata ima profesor emeritus Goran Kalogjera, koji je cijelu svoju karijeru posvetio proučavanju makedonske književnosti te hrvatsko-makedonskih književnih i kulturnih poveznica.
Vi ste treći lektor makedonskog jezika u Rijeci.
– Prvi lektor na Lektoratu za makedonski jezik u Rijeci bio je prof. dr. sc. Vasil Tocinovski, koji je svojim radom i posvećenosti uspio zainteresirati studente za makedonski jezik, književnost i kulturu do stupnja da je desetak studenata tijekom njegovog mandata diplomiralo na temu iz makedonske književnosti. Nakon šestogodišnjeg angažmana prof. Tocinovskog, na mjesto lektora za makedonski jezik dolazi mr. sc. Ana Azeska, koja se brzo snašla i uspješno predavala makedonističke kolegije do kraja svojega mandata. Ja dolazim kao treći lektor po redu i nastavljam rad koji su započeli moji prethodnici, kojima sam beskrajno zahvalna na svemu što su uradili za Lektorat. Bez njihovog truda sigurno ne bismo mogli bilježiti toliki uspjeh i golem interes kod studenata za izučavanjem makedonskog jezika.
Učenje makedonskog diljem svijeta
Kako je Lektorat danas koncipiran i koliki je interes za učenje makedonskog jezika u Rijeci? K tome, predajete i na prevoditeljskom studiju.
– Makedonski jezik se na Lektoratu može slušati šest semestara, a Lektorat nudi i kolegije iz makedonske kulture i civilizacije te makedonske književnosti. Osim toga, makedonski se jezik izučava i u okviru Prevoditeljskog studija gdje je obvezan kad se jednom izabere kao jezik pod C, odnosno studenti s općeg smjera praktično se osposobljavaju za pisano prevođenje tekstova s makedonskog na hrvatski.
Interes za izučavanjem makedonističkih kolegija na Lektoratu u Rijeci je na zavidnoj razini. Od utemeljenja Lektorata, od akademske godine 2008./2009., više od 2.000 studenata slušalo je jedan ili više makedonističkih kolegija, što ga čini najbrojnijim lektoratom za makedonski jezik u svijetu. Razlozi za to su čvrsti temelji na kojima je Lektorat postavljen, posvećen rad profesora Kalogjere i prethodnih lektora te izuzetno bogata kultura, kvalitetna književnost i egzotičan jezik. Velik interes kod studenata pobuđuje drukčija gramatička struktura makedonskog jezika, koja ga čini atraktivnim i posebnim u slavenskoj jezičnoj porodici.
Koliko u svijetu ima lektorata za makedonski jezik? Možete li spomenuti neke zemlje, sveučilišta, i kakav je interes za učenje makedonskog?
– Kao što sam već spomenula, riječki Lektorat za makedonski jezik najbrojniji je lektorat za makedonski jezik u svijetu, a osim u Rijeci, lektorati za makedonski jezik djeluju i u Moskvi, Parizu, Budimpešti, Krakovu, Sosnowiecu, Istanbulu, i od nedavno u Ankari. Pored lektorata, diljem svijeta makedonski se izučava i u sveučilišnim centrima u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Češkoj. U Hrvatskoj je makedonski jezik zastupljen i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje postoji Katedra za makedonski jezik.
Lektori kao kulturni ambasadori
Sveučilišni lektori su i predstavnici zemalja iz kojih dolaze, čiji jezik poučavaju. Kako je s lektorima makedonskog jezika u tom smislu, kako je koncipirana ta akademska i kulturna suradnja?
– Sveučilišni lektori su na neki način kulturni ambasadori svoje zemlje. Priroda našeg posla nalaže da budemo informirani o svemu što se događa u našoj matičnoj zemlji, posebice na polju kulture, da pratimo aktualnosti u lokalnoj zajednici te da na svoj autentičan način približimo svoju kulturu stranoj publici.
Međunarodni seminar za makedonski jezik, književnost i kulturu Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skoplju je institucija koja brine o lektorima za makedonski jezik po svijetu. Riječki je lektorat u stalnom kontaktu i uspješno surađuje s Veleposlanstvom Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj, s makedonskim Kulturno-informativnim centrom u Zagrebu, sa Zajednicom Makedonaca u Republici Hrvatskoj te s Makedonskim kulturnim društvom Ilinden iz Rijeke.
Znanstvena djelatnost na Lektoratu– Na prijedlog voditeljice projekta »Semantičke domene deiktičkih riječi: Istraživanje brzih semantičkih procesa«, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, red. prof. dr. sc. Marije Brala‑Vukanović s Odsjeka za anglistiku i suradnice na tome projektu izv. prof. dr. sc. Mihaele Matešić s Odsjeka za kroatistiku, postala sam suradnica i doktorandica na tom projektu, a mentorica mi je prof. Matešić. Središnja su tema toga projekta deikse u jeziku i njihova semantika, i u okviru tog projekta pored deiktičkih sustava ostalih jezika analiziraju se i deiktički sustavi u makedonskom jeziku. |
Makedonsko-hrvatske kulturne poveznice
Jako je puno makedonsko-hrvatskih jezičnih, književnih i kulturnih poveznica. Godine 1861. u tiskari Ante Jakića u Zagrebu uz financijsku pomoć hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera tiskan je Zbornik makedonskih narodnih pjesama, koje su skupili braća Dimitrij i Konstantin Miladinov. Taj je zbornik zlatna knjiga makedonskog preporoda i važan je folkloristički, književni, jezični, teorijski, etnološki i kulturološki prilog makedonskoj kulturnoj povijesti.
Zbirka pjesama »Beli mugri« (Bijela svitanja) makedonskog pjesnika i novelista Koče Racina (1908. – 1943.) ilegalno je tiskana u Samoboru 1939. godine. Pjesme u zbirci su napisane na makedonskom jeziku i većina njih (»Lenka«, »Denovi«, »Kopačite«) predstavlja krik radnika i kritiku tadašnjeg sustava. Svi zainteresirani mogu više pročitati o Racinu u najnovijoj knjizi profesora emeritusa Gorana Kalogjere »Racin«, objavljenoj 2021. godine u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
/novilist.hr
