Jučer je u prepunoj dvorani promovirana knjiga posvećena hrvatskim glumcima i redateljima koji su djelovali u Makedoniji, nedvojbeno kapitalno djelo za Hrvate u Makedoniji, ali i za cjelokupnu kazališnu javnost.
Makedonsko-hrvatsko društvo jučer je u Tetovu, upravo u zgradi u kojoj su se nekada održavale prve kazališne predstave (kada se taj prostor zvao hotel “Jadran”), organiziralo promociju knjige “Hrvatski kazališni glumci i redatelji u Makedoniji od 1913. do 1941.“ autora Zorana Pejkovskog, sveučilišnog profesora, književnika i teatrologa.
„Ovo književno djelo u gradu pod Šarom dolazi iz konzularne Bitole, koja će kao grad europske kulture krajem 19. stoljeća napredovati u stecište progresivnih i oštrih umova vremena, a posebno kroz kazalište, zabranjene misli će se probiti izravno u gledalište. Pejkovski je autor 24 dramska djela, 25 zbirki pjesama, 1 romana, 4 znanstvene knjige iz teatrologije, 3 publicističke knjige, te preko 50 radova iz područja znanstvene misli, književne kritike te prikaza književnih djela i kazališnih predstava“, rekao je na promociji voditelj Marko Vidaček.
Autor Pejkovski najprije se osvrnuo na glumicu Mariju Miciku Hrvojević. “Prvi hrvatski glumac ili glumica, koji je igrao u Makedoniji, bila je Zagrepčanka Marija Micika Hrvojević, rođena 1882. godine. Ona već 1913. godine bila je u Bitoli, kao član Gradskog kazališta u Bitoli. Radila je samo dvije-tri godine, ali je svejedno ostavila dubok trag na kulturnoj sceni grada, baš kao i njezina sestra Anka Cicvarić, koja se kasnije prezivala Dravska.”
Recenzent prof. dr. Dimitar Pandev o djelu je izjavio: „U znanstveno-istraživačkom radu dat je samo mali dio svega što se događalo na makedonskim pozornicama u navedenom razdoblju, kroz imena kazališnih glumaca koji su izrasli u legende. Hrvatski kazališni glumci produbit će povijesnu dimenziju kulturnih veza Hrvatske i Makedonije te ulagati u kulturni dignitet makedonskog kazališta. I oni će donijeti dio europske kulture u Makedoniju. Djelo Zorana Pejkovskog mnoge od njih spašava od zaborava, osvježava njihov dramatični podvig i objedinjuje povijest makedonsko-hrvatskih kulturnih veza u jednom od nedosegnut segment”.
Glumac i profesor Robert Veljanovski osvrnuo se na nekoliko najznačajnijih imena iz mnoštva hrvatskih grupa koje dolaze u Makedoniju, poput Aleksandra Vereščagina, Andrije Milčinovića, Josipa Jukića, Miroslava Krleže i drugih, te napise iz tadašnjeg tiska koji svjedoče o uspjehu. od ovih glumaca čitali su se i redatelji i njihov doprinos kazališnom životu u Makedoniji.
U kazališnoj sezoni 1936/37., navodi profesor Veljanovski, 19. siječnja 1937. održana je premijera “U logoru” u režiji Angelka G. Štimac, prema Krležinu dramskom tekstu, a Miroslav Krleža osobno je prisustvovali premijeri u Narodnom kazalištu u Skoplju. U listu “Pravda” objavljen je članak “Veliki uspjeh premijere `U logoru` Miroslava Krleže”. „Premijera je izvedena pred punom dvoranom, a publika ju je prihvatila s velikim oduševljenjem koje je raslo s razvojem događanja na pozornici“.
“Ovo djelo na vrlo studiozan način daje povijesni pregled jednog vremena i neosporan doprinos kolektiva glumaca i redatelja iz Hrvatske”, rekao je voditelj događaja.
Na skupu je istaknuto da je ova knjiga poslužila i kao okosnica za izgradnju prvog online Arhiva Hrvata u Makedoniji.