Nesvakidašnji književni razgovori u Tetovu… Makedonsko-hrvatsko društvo (MHD) organiziralo je jučer navečer u Tetovu manifestaciju „Razgovori“ posvećenu suvremenoj hrvatskoj književnosti, na kojoj je govorio hrvatski novinar, publicist i književni kritičar dr. Nikola Gamilec iz Zagreba. Ovaj književni razgovorni susret izazvao je veliki interes tetovske javnosti, ostavljajući prostora za ponovne ovakve susrete sa zagrebačkim gostom.
„Pišući o suvremenim fenomenima kao što su otuđenje, samoizolacija, ali i prijateljstva i društvene mreže, često vraćajući se životnim situacijama iz kojih povlači paralele, na prirodan, narativan i detaljan način bilježi trenutke svakodnevice koje rijetko tko primjećuje “, istaknuo je moderator Marko Vidaček za Gamilecov opus.
Njegovi su tekstovi svojevrsna osobna biografija, životopis, kritika i prijedlozi za suvremene i aktualne teme, kroz koje se prožima neosporan kozmopolitski duh i širokogrudnost. Riječ je jednostavno o pronicljivom pripovjedaču od kojeg možete doznati o svjetskom događaju kojemu je svjedočio, ali i o Hitnoj pomoći ili zagrebačkom asfaltu.
Gamilec se na početku prisjetio pisma poslanog u srednjem vijeku, u kojem je na dnu naznačeno da autor nije imao vremena napisati kraće, pa je poslao dugo pismo, koje je bilo uvod u ono jučerašnje – sat događaja.
Gamilec se u svom izlaganju osvrnuo na valove u književnosti od 70-ih naovamo, o kojima i sam svjedoči. Poseban aspekt dat je djelima za koja je napisao kritike i predgovore. Naglasio je da “sazrijevanje” za pisanje može doći u različitim životnim dobima, podsjetivši se svojim kolegama koji su svoje “prvence” objavili u 20-ima, ali i u 70-ima. Napomenuo je da književnost nadilazi nacionalne okvire, čineći pisce i “svačijima” i “ničijima”.
Upitan o svojim kratkim tekstovima, možemo li u njima očekivati Tetovo, odgovorio je potvrdno. Rekao je da već ima naslov – “Prvo jutrenje u Tetovu”. Razgovor je završio osvrtom na literaturu romske manjine. “Kad su me zvali da radim recenziju za jednu romsku knjigu, samo sam promijenio imena i prezimena iz teksta… I dobio sam potpuno isto. Svi smo mi ljudi krvi…”, istaknuo je Gamilec.
Rođen je 1955. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu, a usavršavao se na BBC-ju i Institutu za mirovno i ratno izvještavanje u Londonu. Bio je direktor i glavni urednik tiskanih medija, radija i televizije, objavljuje kratke priče, prozu dokumentarno – socijalnog sadržaja iz pozicije svjedoka i sudionika. Autor je preko 500 stručnih radova objavljenih na hrvatskom, češkom i engleskom jeziku.
Bio je profesor na Sveučilištu u Zagrebu, Američkom sveučilištu u Dubrovniku i Karlovom sveučilištu u Pragu. Posljednjih godina uređuje, recenzira i piše predgovore i književne kritike za nova izdanja suvremene književnosti.
Knjige o kojima se jučer razgovaralo upotpunit će biblioteku MHD-a, pa su ovi noviji naslovi suvremene hrvatske književnosti od sada dostupni u prostoru MHD-a.
Uz članove MHD-a, događaju su nazočili i ugledni građani iz svijeta književnosti: Slavica Dabevska Kirovska i prof. dr. Jovan Damjanovski, publicisti i članovi Društva književnika Makedonije, novinar i publicist Gojko Eftoski i drugi. „Večeras se slavilo i duša upijala iskustvenim književnim vještinama o suvremenoj hrvatskoj književnosti“, o događaju je rekla književnica Dabevska Kirovska.
